OSNOVNA ŠKOLA "KISELJAK 1" BILALOVAC

Kiseljak je grad i općina u srednjoj Bosni, smješten u idiličnom kraju, na ušću triju rijeka i na lokaciji gdje se križaju putevi koji povezuju cijelu srednju Bosnu. Kroz grad protiče rijeka Lepenica, a sam grad leži na nadmorskoj visini od 475 metara.

 

Lokacija dašnjeg Kiseljaka vjerovatno je kao naselje postojala još u srednjem stoljeću, o čemu svjedoče brojni stećci na današnjem užem i širem području grada. Nakon Drugog svjetskog rata, Kiseljak postaje uređena varoš i središte veće regije. Grade se stambene zgrade, prometnice i mnogi objekti komunalne, javne i političke službe i sam grad se razvija kao banjsko mjesto. Ovo važno tranzitno mjesto je najpoznatije po svojim tradicionalnim Kiseljačkim pogačicama, tvornici Sarajevski kiseljak, kao Banjsko lječilište i po svojim termalnim vodama. Posljednjih godina primjetna je ubrzana stambena gradnja u ovom gradu, novo izgrađeni prodajni objekti i globalno govoreći, ekspanzija je prisutna u svakom pogledu. Sve to s ciljem da ovaj grad postane jedan od najvećih i najrazvijenijih centara srednje Bosne. Ipak, osim mineralne i termalne vode, općina Kiseljak ima brojna prirodna bogatstva među kojima možemo istaći radioaktivno blato i plin, velika šumska i rudna bogatstva, gdje prednjače crvena i bijela glina poznatiji kao kaolin i dolomitni pijesak.

​

Najvažniji prirodni fenomen Kiseljaka je mineralna voda, odnosno kiseljak. Iako se tačno ne zna kada je u zrak iz zemlje šiknuo prvi mlaz ove vode i prirodnog ugljičnog dioksida, zna se da je dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig, nakon što je proučio sve prirodne vode i vrela u BiH utvrdio da je kisela voda sa izvorišta u Kiseljaku po svom sastavu vrhunska mineralna voda, poredeći je sa drugim izvorištima u Europi. Stoga, gradski oci danas temelje svoje privredne i turističke planove za grad Kiseljak rukovodeći se ovom tvrdnjom. Danas tvornica Sarajevski kiseljak zapošljava veliki broj ljudi i gospodarstvo Kiseljaka bilo bi gotovo nezamislivo bez ovog privrednog giganta.

​

Evlija Čelebija, turski putopisac među prvima je upozorio na ljekovitost mineralne vode još davne 1659 godine. Čelebija o Kiseljaku i mineralnoj vodi piše: “Nadomak sela (Turci su Kiseljak nazivali Ekši su, što, u prijevodu s turskog jezika, znači kisela voda) izvire nekoliko vrela različite vode. Narav vode svakog vrela je različita; jedno od njih sasvim čovjeka otvara više nego li ricinus, jedno vrelo sasvim čovjeka zatvara, jedno vrelo je dobro za svrab, lišaj i ostale kraste po tijelu, a i za frenjak, njeno vrelo izgleda žuto, te ga siromasi meću u razne čorbe, da čorba bude bolja nego s limunom i ružinim sirćetom. Vodu iz ovog vrela i druge vode nazivaju ‘ljuta voda’, ali svako vrelo ima drugačiji ukus. Od ovih voda pune trgovci od svake u boce i raznose od vilajeta do vilajeta.”

​

Kiseljak i mineralnu vodu 1864. godine opisuje i turski pisac i državnik Ahmet Dževdet. U svom pismu velikom veziru Fuad-paši, Dževdet objašnjava: “Ovdje sam vidio čudnu mješavinu svijeta koji je ovamo došao piti ovu vrlo ljekovitu vodu. Ovamo ljeti dolazi svijet sa svih strana, pa čak i iz Austrije. Ranim jutrom možeš vidjeti Bošnjake u čalmama i dugim fesovima, popove u raznim mantijama, Austrijance u šeširima i druge razne nošnje, kako u ruci drže tas (malu bakrenu čašu, prevučenu kositrom) i piju kiselu vodu, a onda se mirno i dostrojanstveno šeću po parku. Voda je kisela i ima mnogo plina, pomoću kojega izlazi iz zemlje kao vodoskok. Ovu vodu pije svijet u velikoj mjeri iz tasova, lijeva je u boce i šalje čak u Austriju. Ova je voda vrlo dobro sredstvo za otvor. A čudno je što svako drugo sredstvo za otvor slabi stomak i crijeva, dok ova voda upravo protivno djeluje. Ona jača stomak i povećava apetit. Ranim jutrom napije se čovjek vode do mile volje i popije bijelu kavu, s osobitim apetitom ruča, a onda jedva dočeka večeru. Zainteresiralo me je to što ova voda ima oprečna svojstva, otvaranje i hranjivost, te za to upitah jednog liječnika, koji mi odgovori da ova voda još nije točno analizirana, te se i ta tajna još ne zna, ali da svakako u njoj ima magnezija i željeza. Kratko rečeno, ovo je krasna i prokušana ljekovita voda. Kao što zimi idu ljudi iz Carigrada u tople krajeve Italije, trebalo bi još više ovamo dolaziri za ljetne sezone. To ne bi bilo ni teško: Dunavom i Savom do Broda, a onda ovamo kolima.”

​

Pisali: Amela Hajdarević i Igor Strutinski